Zaštita slobode izražavanja zahtijeva pravosuđe koje razumije njen značaj za demokratsko društvo, ali i zna prepoznati situacije u kojima se ovo pravo zloupotrebljava za širenje mržnje, diskriminacije ili nanošenje štete drugima. Upravo je odnos između slobode, odgovornosti i pravne zaštite bio u središtu interaktivne radionice „Uloga pravosuđa u očuvanju prava na slobodu izražavanja“, održane na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Radionica je studentima i studenticama pružila priliku da o ovoj složenoj oblasti razgovaraju s advokatom Aleksandrom Jokićem te da pravne norme sagledaju kroz konkretne slučajeve i izazove koji se pojavljuju u sudskoj praksi. Umjesto posmatranja slobode izražavanja kao apstraktnog prava, učesnici i učesnice razmatrali su njen značaj u svakodnevnom životu, javnim raspravama, medijskom izvještavanju i komunikaciji na digitalnim platformama.
Posebna pažnja posvećena je pitanju kako zaštititi prostor za kritiku, neslaganje i iznošenje nepopularnih stavova, a istovremeno spriječiti govor kojim se ugrožavaju prava, sigurnost i dostojanstvo drugih. Studenti i studentice razgovarali su o razlikama između legitimnog javnog govora, klevete i govora mržnje, kao i o odgovornosti pravosuđa da u svakom pojedinačnom slučaju uspostavi pravičnu ravnotežu.
Praksa Evropskog suda za ljudska prava predstavljena je kao važan izvor za razumijevanje načina na koji se sloboda izražavanja tumači i štiti. Analizom odabranih primjera učesnici i učesnice razmatrali su okolnosti koje sudovi uzimaju u obzir, uključujući sadržaj i kontekst određene izjave, njen doprinos raspravi od javnog interesa, položaj osobe na koju se odnosi, kao i moguće posljedice njenog objavljivanja.
Kroz praktičnu analizu slučaja studenti i studentice preuzeli su aktivnu ulogu u procjenjivanju pravnih činjenica, suprotstavljenih prava i mogućih odluka. Vježba je pokazala da u ovoj oblasti često ne postoje jednostavni odgovori te da je za donošenje pravednih odluka potrebno pažljivo razmotriti širi društveni i pravni kontekst.
„Najznačajniji aspekt radionice je sticanje uvida u pravne perspektive slobode izražavanja i suzbijanja govora mržnje. Trenutno stanje slobode izražavanja zahtijeva kontinuiranu edukaciju i jasnije definisanje pravnih okvira. Profesionalna organizacija i rad moderatora doprinijeli su konstruktivnoj razmjeni mišljenja. Potrebno je organizovati više ovakvih edukativnih formata u kojima svi zajedno učimo i razmjenjujemo mišljenja, te na taj način dajemo svoj doprinos pri razvoju društva, države i zajednice. “, istakao je jedan od učesnika radionice Hamza.
Radionica je otvorila i pitanje profesionalne odgovornosti budućih pravnika i pravnica. Njihova uloga neće se odnositi samo na primjenu zakona, već i na zaštitu demokratskih vrijednosti, zagovaranje pravičnih rješenja i doprinos izgradnji institucija kojima građani mogu vjerovati. Stručno, nezavisno i odgovorno pravosuđe posebno je važno u slučajevima koji se odnose na javnu kritiku, medijske slobode, govor mržnje i druga osjetljiva pitanja.
Kroz razmjenu mišljenja potvrđena je potreba za kontinuiranom edukacijom mladih o domaćim i međunarodnim standardima zaštite slobode izražavanja. Ovakvi programi omogućavaju studentima i studenticama da razvijaju pravnu argumentaciju, kritički pristup i osjećaj odgovornosti koji će im biti potrebni u budućem profesionalnom radu.
Projekat „HUB za zaštitu slobode izražavanja“ implementira Udruženje “Ja bih u EU” u partnerstvu s WUS Austria, a finansira Evropska unija u BiH.
