Mladi ne trebaju čekati budućnost da bi učestvovali u društvu. Njihova iskustva, stavovi i prijedlozi važni su za oblikovanje obrazovnih politika, rada institucija i odluka koje direktno utiču na njihov svakodnevni život.
U Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo održana je posjeta posvećena temi „Mladi, obrazovanje i sloboda izražavanja“, koja je otvorila prostor za direktan razgovor mladih i predstavnika institucija o značaju njihovog glasa u školama, lokalnim zajednicama i procesima donošenja odluka.
Razgovor je pokazao da sloboda izražavanja mladih ne podrazumijeva samo pravo da iznesu mišljenje. Jednako je važno da postoje sigurni i dostupni mehanizmi putem kojih će njihovi stavovi biti saslušani, ozbiljno razmotreni i, kada je to moguće, uključeni u konkretne odluke i inicijative.
Posebna pažnja posvećena je ulozi obrazovanja u razvoju demokratskog društva. Škole i obrazovne ustanove nisu samo mjesta usvajanja znanja, nego i prostori u kojima mladi uče postavljati pitanja, argumentovati stavove, slušati drugačija mišljenja i odgovorno učestvovati u zajednici.
Razvoj kritičkog mišljenja posebno je važan u vremenu u kojem su mladi svakodnevno izloženi velikom broju informacija, dezinformacijama i različitim oblicima manipulativnog sadržaja. Zbog toga medijska i informacijska pismenost trebaju imati važnije mjesto u obrazovnom procesu, kako bi mladi mogli pouzdano procjenjivati izvore, razumjeti kontekst i donositi informisane zaključke.
Tokom susreta razgovaralo se i o načinima na koje škole i institucije mogu dodatno podstaknuti učešće mladih. Učenička i studentska tijela, javne konsultacije, debate, inicijative i redovni susreti s predstavnicima vlasti mogu doprinijeti tome da mladi ne budu samo korisnici obrazovnog sistema, već njegovi aktivni učesnici.
Otvoren dijalog mladih i institucija važan je i za izgradnju međusobnog povjerenja. Kada mladi vide da se njihova pitanja i prijedlozi ozbiljno razmatraju, veća je vjerovatnoća da će se uključivati u društvene procese, pokretati inicijative i preuzimati odgovornost za promjene u svojim zajednicama.
Istovremeno, institucije kroz ovakve susrete dobijaju priliku da bolje razumiju potrebe, prepreke i očekivanja mladih. Takva razmjena može pomoći u kreiranju obrazovnih politika i programa koji odgovaraju stvarnim iskustvima učenika, studenata i mladih ljudi.
Učesnici i učesnice istakli su da prostor za slobodno izražavanje u obrazovnim ustanovama treba biti zasnovan na dijalogu, toleranciji i poštovanju. Sloboda govora dobija puni smisao kada mladi mogu iznijeti svoj stav bez straha, ali i kada su spremni čuti drugačije mišljenje i učestvovati u argumentovanoj raspravi.
Ovakvi susreti potvrđuju da se aktivno građanstvo ne razvija tek nakon završetka obrazovanja. Ono počinje u učionici, kroz pravo mladih da pitaju, predlažu, kritikuju i učestvuju u oblikovanju sredine u kojoj uče i žive.
Društvo koje sluša mlade otvorenije je, demokratičnije i spremnije za promjene. Zato njihovo učešće ne treba biti simbolično niti povremeno, nego prepoznato kao važan dio rada obrazovnih institucija i javnih vlasti.
Projekat „HUB za zaštitu slobode izražavanja“ implementira Udruženje “Ja bih u EU” u partnerstvu s WUS Austria, a finansira Evropska unija u BiH.
